P { margin-bottom: 0.08in; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); widows: 2; orphans: 2; }

Međunarodni dan šuma obilježava se 21. ožujka (prvi dan proljeća). Odluku je donijela Generalna skupština Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine, a kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju. Obilježavanje ovog dana bio je povod da učenici saznaju nešto više o šumama.

U uvodnom dijelu predavanja gospođa Zora Kažimir nam je predstavila biološku raznolikost šuma navodeći podatke o rasprostranjenosti šuma te bogatstvu biljnog i životinjskog svijeta.

Šumama je pokriveno 31% ukupne površine zemlje, 36 % od toga čine prašume i u njima se održava 80% biološke raznolikosti. Dom su za 300 milijuna ljudi.

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj je 2.500.000 ha, što je 47 % kopnene površine države. 78% šumskog zemljišta i šuma u državnom je vlasništvu, te je država ta koja se brine za njihovu biološku obnovu (dobro od interesa za RH). 95% šumskih sastojina ima prirodni sastav (autohtoni) što je rijetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj razini.Prema sastavu drveća one su prirodne (autohtone), vrlo slične prašumama od kojih su potekle

U svom izlaganju istaknula je važnost zaštite šuma koje su “ čuvari prirode“ i imaju bitnu ulogu u životu ljudi. Zaštita šuma podrazumijeva: primjereno gospodarenje, zaštitu šume od požara, zaštitu šumskog tla i stabala, druge preventive mjere,čovjekova zaštita, zaštitu šume od štetočina.

Šume su jedna od temeljnih prirodnih vrijednosti mnogih područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode. Ukupno je 35 hrvatskih posebnih rezervata šumske vegetacije, koji obuhvaćaju površinu od cca 3.000 ha. Najveći dio zaštićenih šumskih ekosustava nalazi se unutar parkova prirode i nacionalnih parkova. Mnogi od njih su i proglašeni upravo zbog zaštite šumskih ekosustava (NP Risnjak, PP Medvednica, PP Velebit i dr.)

Usprkos izuzetnom značaju šuma, njihova površina se konstantno smanjuje.Gubitak bioraznolikosti, globalnih klimatskih promjena i ugrožavanja egzistencije velikog broja ljudi, direktno ili indirektno ovise o šumi. Osnovna zadaća je predati našoj djeci još bolje, bogatije i biološki raznolikije šume.

Stara kineska poslovica glasi: Najbolje vrijeme da posadiš stablo bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme – je sad!