Solarna elektrana na krovu OŠ Trilj

Učenici 7.a, 7.b i 7.c razreda sudjelovali su u zanimljivom i poučnom predavanju o sunčanoj elektrani postavljenoj na krovu naše škole. Predavanje u trajanju od tri školska sata održala je Ana Ptiček iz tvrtke Encro, u pratnji Mije Tadić, koje su učenicima na stručan i pristupačan način predstavile temu obnovljivih izvora energije, energetske tranzicije i očuvanja prirode. Više o projektu pročitajte OVDJE

Autor: Ivana Marić Zerdun

Datum objave: 1. lipnja 2026.

AToM liga šk. god 2025./2026. u OŠ Trilj

Osnovna škola Trilj ove je školske godine ostvarila još jedan važan iskorak u radu s darovitim i motiviranim učenicima. Po prvi put u AToM ligi sudjelovali su učenici 7. razreda, dok su prethodnih godina školu na ovom natjecanju predstavljali isključivo učenici 8. razreda. Školu su predstavljale dvije ekipe – Tim 1 i Tim 2, čime je dodatno proširen krug učenika uključenih u aktivnosti koje potiču razvoj prirodoslovno-matematičkih kompetencija.

U svojem prvom nastupu učenici sedmih razreda pokazali su zavidnu razinu znanja, ustrajnosti i timske suradnje. Tim 1 ostvario je 246 bodova, dok je Tim 2 osvojio 140 bodova. Ostvareni rezultati potvrđuju da učenici uspješno razvijaju kompetencije rješavanja složenih problemskih zadataka, analitičkog razmišljanja i primjene znanja iz različitih nastavnih područja.

Posebnu vrijednost ovog nastupa predstavlja činjenica da su učenici sedmih razreda već pri prvom sudjelovanju stekli dragocjeno iskustvo natjecateljskog rada. Sudjelovanjem u AToM ligi razvijaju se ne samo predmetna znanja iz prirodoslovlja i matematike, nego i kompetencije koje su ključne za suvremeno obrazovanje: kritičko mišljenje, logičko zaključivanje, učinkovita komunikacija, suradničko učenje i odgovorno preuzimanje uloge unutar tima.

Uključivanje učenika sedmih razreda u AToM ligu dio je sustavnog rada Osnovne škole Trilj na poticanju izvrsnosti i ranijem uključivanju učenika u zahtjevnije oblike učenja i natjecanja. Time se osigurava kontinuitet razvoja darovitih i motiviranih učenika te stvaraju kvalitetni temelji za buduća natjecanja i istraživački rad u području STEM-a. 

Autor: Ivana Marić Zerdun                    Datum objave: 28. svibnja 2026.

Osnovna škola Trilj na državnoj Smotri biosigurnosti i biozaštite

Učenice Osnovne škole Trilj Mia Marija Bajić i Anđela Lagator, pod mentorstvom učiteljice Ivane Marić Zerdun, ostvarile su još jedan vrijedan uspjeh sudjelovanjem na Državnoj smotri projekta „Biosigurnost i biozaštita”, koja se održala od 22. do 24. travnja 2026. godine u Crikvenici u organizaciji Hrvatskog društva za biosigurnost i biozaštitu. Učenice su na državnoj smotri sudjelovale online, predstavljajući Osnovnu školu Trilj i Splitsko-dalmatinsku županiju.

Pravo sudjelovanja na državnoj smotri ostvarile su nakon što su na Međužupanijskoj smotri u Zadru osvojile Priznanje za najbolji istraživački rad za projekt „Mikroklima u dostavnoj torbi: temperatura, vlaga i rizik kontaminacije”, čime su se plasirale među najuspješnije učeničke istraživačke timove u Republici Hrvatskoj.

Na državnoj smotri predstavile su rezultate svojega istraživanja kojim su analizirale utjecaj temperature i vlage unutar dostavne torbe na sigurnost hrane tijekom dostave te procijenile rizik razvoja mikroorganizama i moguće kontaminacije hrane. Rad je obuhvatio planiranje istraživanja, provedbu mjerenja, obradu i analizu prikupljenih podataka te donošenje zaključaka utemeljenih na znanstvenim dokazima. Posebna vrijednost istraživanja ogleda se u povezivanju prirodoslovnih sadržaja sa svakodnevnim životom te promicanju odgovornog ponašanja u području sigurnosti hrane i zaštite javnog zdravlja.

Online sudjelovanje omogućilo je učenicama predstavljanje rezultata istraživanja pred stručnim povjerenstvom i sudionicima iz cijele Hrvatske te razmjenu iskustava s drugim istraživačkim timovima. Time su dodatno razvijale istraživačke, komunikacijske i digitalne kompetencije, kao i sposobnost znanstvenog argumentiranja i prezentiranja vlastitoga rada.

Sudjelovanje na državnoj razini potvrđuje kvalitetu njihova istraživačkog rada, predanost učenica i mentorice te važnost uključivanja učenika u projekte koji razvijaju znanstvenu pismenost, kritičko mišljenje i odgovornost prema očuvanju zdravlja. Ostvarenim uspjehom dostojno su predstavile Osnovnu školu Trilj, Splitsko-dalmatinsku županiju i Grad Trilj te potvrdile da se predanim radom i znanjem mogu ostvariti zapaženi rezultati na nacionalnoj razini.

Autor: Ivana Marić Zerdun                            Datum objave: 5. svibnja 2026. 

Festival znanosti 2026 na temu ENERGIJA

Od „wow” efekta do zakona: gdje se skriva energija?

U sklopu radionice „Od ‘wow’ efekta do zakona: gdje se skriva energija?” učenici su kroz niz zanimljivih i sigurnih pokusa istraživali različite oblike energije te načine na koje se energija prenosi i pretvara. Radionica je osmišljena tako da učenike najprije privuče opažanjem neobičnih i atraktivnih pojava, a zatim ih vodi prema prirodoslovnom objašnjenju: energija se ne stvara ni ne nestaje, nego prelazi iz jednog oblika u drugi.

Posebna vrijednost radionice bila je u tome što učenici nisu ostali samo na razini dojma i „wow” efekta. Svaki je pokus bio polazište za razgovor o zakonitostima u prirodi, opažanju, zaključivanju i povezivanju školskog znanja sa svakodnevnim životom. U izvođenju pojedinih pokusa sudjelovale su i učenice 8. razreda, koje su svojim mlađim kolegama pomagale u demonstraciji, opažanju i tumačenju rezultata. Time su preuzele ulogu vršnjačkih pomagačica i pokazale da se znanje najbolje učvršćuje onda kada ga možemo objasniti drugima.

U pokusu sa zvukom učenici su mogli uočiti da zvuk nije samo ono što čujemo, nego posljedica titranja. Energija zvuka prenosi se titranjem kroz zrak, a može izazvati i gibanje drugih tijela. Na taj su način učenici povezali zvučnu energiju s mehaničkim gibanjem i shvatili da se i nevidljive pojave mogu istraživati opažanjem njihovih učinaka.

Jedan od važnih dijelova radionice bio je prikaz rada elektromotora. U tom se primjeru električna energija pretvara u mehaničku energiju gibanja. Električna struja omogućuje djelovanje magnetskog polja, a posljedica je vrtnja motora. Učenici su mogli zaključiti da se slična pretvorba energije događa u brojnim uređajima koje svakodnevno upotrebljavamo, od ventilatora do kućanskih aparata i električnih vozila.

Posebno je zanimljiv bio i obrnuti primjer, u kojem se pomoću magneta i gibanja može dobiti električna energija. Time su učenici upoznali osnovnu ideju rada generatora: mehanička energija gibanja pretvara se u električnu energiju. Takav princip nalazi se u dinamu bicikla, hidroelektranama i vjetroelektranama. Jednom kada se to shvati, hidroelektrana više nije „velika zgrada uz rijeku”, nego sustav u kojem energija vode pokreće turbinu, a gibanje se pretvara u električnu energiju. Ukratko: priroda radi, čovjek pametno posreduje.

Učenici su promatrali i primjere u kojima se Sunčeva energija pretvara u druge oblike energije. Kod solarnog autića svjetlosna energija Sunca pretvara se u električnu energiju, a zatim u mehaničku energiju gibanja. Kod solarne pećnice Sunčeva se energija pretvara u toplinsku energiju i uzrokuje zagrijavanje. Ovi su primjeri učenicima jasno pokazali da isti izvor energije, Sunce, može imati različite primjene: može pokretati, grijati i omogućiti rad različitih sustava.

Radionica je obuhvatila i primjere prijenosa energije svjetlošću, kao i prikaze korištenja energije vjetra i vode. Učenici su na konkretnim primjerima mogli povezati kinetičku energiju zraka i vode s mehaničkim gibanjem, a zatim s proizvodnjom električne energije. Time su pojmovi poput obnovljivih izvora energije, održivosti i energetske učinkovitosti postali razumljiviji i bliži svakodnevnom iskustvu učenika.

Najvažnija poruka radionice bila je da iza svake atraktivne pojave postoji prirodoslovno objašnjenje. „Wow” efekt može biti odličan početak učenja, ali tek postavljanje pitanja, opažanje, mjerenje i zaključivanje vode do razumijevanja. Učenici su kroz pokuse prepoznavali različite pretvorbe energije: zvučne u mehaničku, električne u mehaničku, mehaničke u električnu, svjetlosne u električnu i toplinsku te kinetičke energije vjetra i vode u električnu energiju.

Sudjelovanje učenica 8. razreda u izvođenju dijela pokusa dodatno je obogatilo radionicu. Njihova uključenost pokazala je vrijednost suradničkog i vršnjačkog učenja, ali i važnost razvijanja komunikacijskih vještina, odgovornosti i sigurnog rada pri izvođenju pokusa. Mlađim učenicima takav je pristup približio prirodoslovlje na živ i razumljiv način, a starijim učenicama omogućio da znanje primijene, objasne i podijele.

Radionica je pokazala da se prirodoslovlje najbolje uči onda kada učenik opaža, pita, istražuje i povezuje. Energija tada više nije samo pojam iz udžbenika, nego vidljiva nit koja povezuje zvuk, gibanje, svjetlost, toplinu, električnu struju, vjetar, vodu i svakodnevni život.  

Poveznica na YouTube kanal Sveučilište Split: https://youtu.be/jw8SblIWMyU

Autor: Ivana Marić Zerdun                  Datum objave: 30 travnja 2026.

Istraživački rad na Međužupanijskoj smotri biosigurnosti i biozaštite

Učenice Osnovne škole Trilj Mia Marija Bajić i Anđela Lagator, pod mentorstvom učiteljice Ivane Marić Zerdun, ostvarile su izniman uspjeh na Međužupanijskoj smotri projekta „Biosigurnost i biozaštita” Primorske Hrvatske, održanoj 18. veljače 2026. godine u Gimnaziji Vladimira Nazora u Zadru. Smotru je organiziralo Međužupanijsko povjerenstvo za biosigurnost i biozaštitu, na čelu s predsjednicom Sanjom Fabac, a okupila je šesnaest timova učenika i mentora osnovnih i srednjih škola od Zadarske do Dubrovačko-neretvanske županije.

Projekt „Biosigurnost i biozaštita” provodi se na nacionalnoj razini s ciljem razvoja zdravstvene i znanstvene pismenosti učenika te jačanja svijesti o važnosti prevencije zaraznih bolesti, odgovornog ponašanja i očuvanja javnog zdravlja. Učenici kroz istraživački rad razvijaju sposobnost primjene znanstvene metodologije, kritičkog promišljanja, analize podataka te učinkovite komunikacije rezultata istraživanja.

Na smotri su Mia Marija Bajić i Anđela Lagator predstavile istraživački rad „Mikroklima u dostavnoj torbi: temperatura, vlaga i rizik kontaminacije”. Istraživanjem su analizirale kako temperatura i vlaga unutar dostavne torbe utječu na sigurnost hrane tijekom dostave te procijenile potencijalni rizik razvoja mikroorganizama i kontaminacije hrane. Rad je obuhvatio planiranje istraživanja, sustavno prikupljanje i obradu podataka, interpretaciju rezultata te donošenje zaključaka utemeljenih na znanstvenim činjenicama.

Stručno povjerenstvo posebno je vrednovalo aktualnost istraživačke teme, kvalitetu provedene metodologije, znanstvenu utemeljenost zaključaka, samostalnost učenica te jasnoću i sigurnost tijekom usmenog izlaganja i obrane rada. Za navedeni istraživački rad učenice su osvojile Priznanje za najbolji rad Međužupanijske smotre biosigurnosti i biozaštite, čime su ostvarile plasman na državnu Smotru biosigurnosti i biozaštite.

Ovaj uspjeh potvrđuje da sustavan istraživački rad, uz kvalitetno mentorstvo i motivirane učenike, doprinosi razvoju znanstvenog načina razmišljanja, odgovornosti i kompetencija potrebnih za razumijevanje suvremenih izazova u području javnog zdravlja. Ujedno predstavlja vrijednu promociju Osnovne škole Trilj i Grada Trilja na međužupanijskoj i državnoj razini te potvrđuje važnost uključivanja učenika u projekte koji povezuju prirodoslovlje, medicinu i svakodnevni život. 

Plakat istraživačkog rada možete pogledati OŠ Trilj_OŠ Trilj_DSŽ_Mikroklima u dostavnoj torbi_temperatura, vlaga i rizik kontaminacije.                                               

Autor: Ivana Marić Zerdun                                    Datum objave: 20. veljače 2026.

Inovativna metoda poučavanja darovitih učenika pomoću alata umjetne inteligencije Google Notebook LM

Autor: Ivana Marić Zerdun          Datum objave: 13. siječnja 2026. 

Polazišna točka: problem koji vidimo svaki dan

Potencijalno daroviti učenici često su “nevidljivi” izazov u školskom sustavu. Ne pate zbog nedostatka sadržaja – pate zbog sporosti sustava, uniformiranih zahtjeva i beskonačnog čekanja na vršnjake. Ponavljaju gradivo koje su razumjeli tjednima ranije. Čekaju. Dosađuju se.

Upravo iz te svakodnevne pedagoške stvarnosti nastao je projekt koji smo provele u OŠ Trilj s potencijalno darovitim učenicima osmog razreda. Pitanje je bilo jednostavno, ali radikalno: UI – mit ili prilika? Personalizirano učenje uz pomoć umjetne inteligencije

Može li umjetna inteligencija pomoći darovitom djetetu da uči brže, dublje i slobodnije – bez ograničenja koje mu nameće standardizirani razred? Više o projektu PROČITAJTE OVDJE.

 

Ogledni primjeri prilagodbi za darovite učenike i učenike s teškoćama. Kad čokolada postane tema kemije i biologije

U nastavi prirodoslovlja i kemije najvrjedniji su oni trenutci u kojima učenici prepoznaju da znanost nije zatvorena u udžbeniku, nego živi u svakodnevnim pojavama koje vide, dodiruju, mirišu i propituju. Upravo je iz te ideje nastao skup nastavnih materijala za radionicu „Zašto netko voli čokoladu, a netko ne?”, namijenjenu učenicima 7. razreda. Objavljeni materijali predstavljaju ogledni primjer prilagodbi metoda, odgojno-obrazovnih ishoda, aktivnosti i načina vrednovanja za dvije skupine učenika: darovite i potencijalno darovite učenike te učenike s teškoćama. Tema je ista, ali su pristupi različiti, jer pravedna nastava ne znači da svi učenici rade isto, nego da svaki učenik dobije smislen put do učenja, razumijevanja i uspjeha.

Radionica polazi od jednostavnog, učenicima bliskog pitanja: Zašto netko voli čokoladu, a netko ne? Iza tog pitanja krije se ozbiljna kemijska i prirodoslovna podloga. Učenici istražuju čokoladu kao složenu smjesu kakaovih čvrstih tvari, kakao maslaca, šećera i drugih sastojaka. Promatraju boju, sjaj, miris, rub loma i zvuk loma (snap) čokolade, mjere temperaturu i vrijeme taljenja, uspoređuju bijelu, mliječnu i tamnu čokoladu, procjenjuju osjetilni doživljaj (senzoriku) te izvode pokus u kojemu promatraju nastanak emulzije i vodene faze u epruveti.

Za darovite i potencijalno darovite učenike materijal je oblikovan istraživački. Učenici postavljaju hipotezu, povezuju udio kakaa s taljenjem i doživljajem okusa, bilježe podatke u tablicu, crtaju graf taljenja čokolada različitog udjela kakaa, uspoređuju rezultate i donose zaključak na temelju opažanja, mjerenja i rasprave. Takav pristup potiče analitičko mišljenje, znanstveno zaključivanje, argumentaciju i metakogniciju. Daroviti učenik ovdje ne dobiva samo „više zadataka”, nego složeniji misaoni izazov: mora povezati sastav tvari, fizikalne promjene, osjetilnu procjenu i rezultate pokusa u smislenu cjelinu.

Radni list za darovite i potencijalno darovite učenike posebno je vrijedan jer učenike vodi od opažanja prema objašnjenju. Oni ne ostaju na razini odgovora „čokolada mi je fina” ili „čokolada mi nije fina”, nego uče stručno opisivati svojstva, prepoznati ulogu kakao maslaca, taljenja, mirisa i osjeta masnoće te razlikovati osobni doživljaj od znanstveno utemeljenog opažanja. Time se razvijaju vještine koje su važne u kemiji, ali i šire: preciznost, kritičko mišljenje, usporedba podataka i donošenje zaključaka na temelju dokaza.

Za učenike s teškoćama izrađen je zaseban, prilagođen radni list. U njemu su upute kraće, pisane odgovarajućim fontom, jasnije i razlomljene na manje korake. Složeni pojmovi, poput smjese, taljenja, emulzije i vodene faze, ne uvode se apstraktno, nego kroz opažanje, sliku, pokus i dopunjavanje rečenica. Učenik bira pretpostavku između ponuđenih odgovora, promatra uzorke, crta opažanja prije i poslije taljenja, označuje jednostavne procjene osjeta te dopunjava zaključke riječima za pomoć.

Takva prilagodba nije pojednostavljivanje do neprepoznatljivosti, nego metodički promišljeno smanjenje prepreka u učenju. Učeniku se smanjuje jezično i radno opterećenje, ali se zadržava dodir s istom znanstvenom idejom. Učenik s teškoćama promatra, uspoređuje, bilježi, zaključuje i sudjeluje u zajedničkom istraživanju. Upravo je to smisao uključive nastave: ne izdvajati učenika iz učenja, nego mu omogućiti pristup istom nastavnom sadržaju na način koji odgovara njegovim mogućnostima.

Posebna je pozornost posvećena i sigurnosti. Kušanje čokolade nije obvezno za učenike koji imaju alergiju, intoleranciju, dijabetes ili drugi zdravstveni razlog zbog kojega ne smiju konzumirati čokoladu. Takvi učenici mogu promatrati pokus, bilježiti opažanja i sudjelovati u raspravi bez izlaganja riziku. U materijalima su jasno navedene i higijenske upute: svaki učenik koristi vlastiti pribor, a uzorci koji su bili u dodiru sa slinom ne dijele se s drugima.

U paketu materijala nalaze se 1_sažetak radionice, 2_radni list za darovite i potencijalno darovite učenike, 3_radni list za učenike s teškoćama, 4_evaluacijski list za darovite učenike i 5_evaluacijski list za učenike s teškoćama. Evaluacijski listovi omogućuju učenicima da procijene što su razumjeli, što im je bilo zanimljivo i što bi promijenili. Kod darovitih učenika naglasak je na povezivanju uzroka i posljedica, tumačenju podataka i obrazlaganju rezultata, dok je kod učenika s teškoćama evaluacija jednostavnija, preglednija i usmjerena na prepoznavanje osnovnih opaženih pojava.

Ovi materijali mogu poslužiti učiteljima kao primjer kako istu nastavnu temu oblikovati na dvije razine podrške i izazova. Za darovite učenike nastava se proširuje dubinom, istraživačkim pitanjem, obradom podataka i argumentiranom raspravom. Za učenike s teškoćama nastava se prilagođava jasnijom strukturom, vizualnom potporom, vođenim zaključivanjem i sigurnim sudjelovanjem u aktivnosti.

Radionica pokazuje da kemija može biti znanstveno točna, metodički promišljena i učenicima bliska. Čokolada je ovdje samo početak priče. Pravi je cilj razviti učenika koji opaža, pita, mjeri, uspoređuje i zaključuje. A to je, bez obzira na sposobnosti i teškoće, srž dobre istraživačke nastave.

Materijali za preuzimanje:

Autor: Ivana Marić Zerdun                                                 Datum objave: 30. prosinca 2025.

 

Autor: Ivana Marić Zerdun

Datum objave: 13. studenog 2025

Tigrasti komarac (Aedes albopictus) jedan je od najinvazivnijih kukaca na svijetu i potencijalni prijenosnik bolesti poput denga groznice, chikungunye i zike. Prepoznatljiv po karakterističnim crno-bijelim prugama, ova vrsta posljednjih desetljeća osvaja mediteransku Europu — pa tako i Splitsko-dalmatinsku županiju. No koliko ih ima baš u dvorištu naših učenika? Više o projektu pročitajte ovdje

 

!
Skip to content