Osnovna škola Trilj

Ovim predavanje provele smo sudionike konferencije kroz inovativnu metodu poučavanja, koju smo izradile i primijenile u svojim školama. Razlog odabira ovog predavanja je što većina metoda poučavanja ne uključuje aktivno predznanje učenika, pa učenici uče napamet znanstvene koncepte, čemu svakodnevno svjedočimo. Sudionici se do tada nisu susreli s konceptualnim mapama ovih primjera ili su ih poistovjećivali s umnim mapama.

Naši ciljevi su bili:

1. Primijeniti metode konceptualnih mapa kao alat za identifikaciju miskoncepcija.

2. Uspostavljanje odnosa između učenika i razumijevanja znanstvenih koncepata prirodoslovlja.

Sažetak izlaganja:

Važnost povezivanja pojmova u koncepte pokazuju i niski rezultati naših učenika na PISA testovima, koji ne propituju činjenice, definicije i pojmove, nego zahtijevaju primjenu i sintezu koncepata kako bi učenici riješili problem. Često učenici mogu dati točne odgovore na razne vrste problema, ali izostaje njihovo razumijevanje temeljnih znanstvenih koncepata.

Kao aktivna metoda poučavanja znanstvenih pojmova, pomaže tzv. konceptualni krug. U ovoj strategiji učenici koriste krug kao organizator da analiziraju kako su riječi iz vokabulara povezane ili nisu povezane putem koncepta ili teme. Odnosno konceptualni krugovi pomažu učenicima da se mentalno kreću izvan pukog pamćenja pojmova i definicija, ono ih usmjerava na analizu odnosa između tih pojmova. Kako su konceptualni krugovi ograničeni pojmovima mogu se nadići konceptualnim mapama. Konceptualne mape u također grafički prikaz koji se može koristiti za bilo koju informaciju koja nije dio linearnog uzorka. Ovim načinom očekujemo da poučavanje i učenje bude uspješno. Ne samo da učenici steknu dubinsko znanje, nego da ga i zadrže kroz dulje vremensko razdoblje nakon nastave. Dakle usvaja se  koncept trajnosti i koncept dubine već  postojećih koncepata, na kojima će se temeljiti usvajanje sljedećih koncepata. Možemo reći da je mapiranje na temelju smislenog učenja. U prirodoslovnom obrazovanju, mapiranje koncepta se naširoko preporučuje i koristi na razne načine. Mapiranje koncepata nije samo korisno za promicanje razumijevanja učenika znanstvenih koncepata, također olakšava učenicima sposobnost rješavanja problema i odgovaranja na pitanja koja zahtijevaju primjenu i sintezu pojmova .

Kolegica Marijana je s potencijalno darovitim učenicima izradila mape po istom principu iz područja biologije, a u okviru koncepta prijenosa tvari. Učenici OŠ Trilj su rješavali mape koje su izradili učenici i učiteljica  OŠ kraljice Jelene. Ja sam s potencijalno darovitim učenicima izradila mape iz područja kemije u okviru koncepta Tvari.

Analizom mapa iz područja biologije, otkrivene su i dvije miskoncepcije kod učenika OŠ Trilj, u prijenosu tvari:

1. Miskoncepcija je da su učenici misle kako biljke iz tla difuzijom upijaju hranjive tvari.

2. Miskoncepcija je da misle kako se molekule vode kreću samo u jednom smjeru, iz područja gdje ih ima više u područje gdje ih ima manje.

Analizom mapa iz područja kemije, otkrivene su i dvije miskoncepcije koncepta Tvari, kod učenika OŠ kraljice Jelene:

1. Miskoncepcija je da su učenici jednoznačno poistovjetili energiju s visokom temperaturom. 

2. Miskoncepcija je da su učenici jednoznačno poistovjetili energiju sa silom. 

Pogrešno je miskoncepciju poistovjetiti s pogreškom. Miskoncepcija je tzv. okvir razmišljanja i teže se mijenja, dok se pogreške mogu ispraviti brže i one su točkaste.

Nije moguće izravno promatrati kognitivnu strukturu, pa se ona mora zaključiti iz neizravnih dokaza (kao što su odgovori na učiteljeva pitanja i odgovori u testovima i drugim ispitivanjima).

Zaključak: Ako usvojimo ovaj alat za poučavanje i reviziju višeg reda razmišljanja, a provodimo ga kontinuirano, svakako ćemo pozitivno utjecati na poučavanje i učenje znanosti.  Na ovaj način pokazujemo učenicima da je znanje više od činjenica.

Poveznica:  https://enter.izvrsna.hr/speakers/ivana-maric-zerdun-i-marijana-gudic/  

Materijalima za primjenu nove nastavne metode možete pristupiti u PowerPoint prezentaciji koja se nalazi u prilogu.

Ovim predavanje provele smo sudionike konferencije kroz inovativnu metodu poučavanja, koju smo izradile i primijenile u svojim školama. Razlog odabira ovog predavanja je što većina metoda poučavanja ne uključuje aktivno predznanje učenika, pa učenici uče napamet znanstvene koncepte, čemu svakodnevno svjedočimo. Sudionici se do tada nisu susreli s konceptualnim mapama ovih primjera ili su ih poistovjećivali s umnim mapama.

Naši ciljevi su bili:

1. Primijeniti metode konceptualnih mapa kao alat za identifikaciju miskoncepcija.

2. Uspostavljanje odnosa između učenika i razumijevanja znanstvenih koncepata prirodoslovlja.

Sažetak izlaganja:

Važnost povezivanja pojmova u koncepte pokazuju i niski rezultati naših učenika na PISA testovima, koji ne propituju činjenice, definicije i pojmove, nego zahtijevaju primjenu i sintezu koncepata kako bi učenici riješili problem. Često učenici mogu dati točne odgovore na razne vrste problema, ali izostaje njihovo razumijevanje temeljnih znanstvenih koncepata.

Kao aktivna metoda poučavanja znanstvenih pojmova, pomaže tzv. konceptualni krug. U ovoj strategiji učenici koriste krug kao organizator da analiziraju kako su riječi iz vokabulara povezane ili nisu povezane putem koncepta ili teme. Odnosno konceptualni krugovi pomažu učenicima da se mentalno kreću izvan pukog pamćenja pojmova i definicija, ono ih usmjerava na analizu odnosa između tih pojmova. Kako su konceptualni krugovi ograničeni pojmovima mogu se nadići konceptualnim mapama. Konceptualne mape u također grafički prikaz koji se može koristiti za bilo koju informaciju koja nije dio linearnog uzorka. Ovim načinom očekujemo da poučavanje i učenje bude uspješno. Ne samo da učenici steknu dubinsko znanje, nego da ga i zadrže kroz dulje vremensko razdoblje nakon nastave. Dakle usvaja se  koncept trajnosti i koncept dubine već  postojećih koncepata, na kojima će se temeljiti usvajanje sljedećih koncepata. Možemo reći da je mapiranje na temelju smislenog učenja. U prirodoslovnom obrazovanju, mapiranje koncepta se naširoko preporučuje i koristi na razne načine. Mapiranje koncepata nije samo korisno za promicanje razumijevanja učenika znanstvenih koncepata, također olakšava učenicima sposobnost rješavanja problema i odgovaranja na pitanja koja zahtijevaju primjenu i sintezu pojmova .

Kolegica Marijana je s potencijalno darovitim učenicima izradila mape po istom principu iz područja biologije, a u okviru koncepta prijenosa tvari. Učenici OŠ Trilj su rješavali mape koje su izradili učenici i učiteljica  OŠ kraljice Jelene. Ja sam s potencijalno darovitim učenicima izradila mape iz područja kemije u okviru koncepta Tvari.

Analizom mapa iz područja biologije, otkrivene su i dvije miskoncepcije kod učenika OŠ Trilj, u prijenosu tvari:

1. Miskoncepcija je da su učenici misle kako biljke iz tla difuzijom upijaju hranjive tvari.

2. Miskoncepcija je da misle kako se molekule vode kreću samo u jednom smjeru, iz područja gdje ih ima više u područje gdje ih ima manje.

Analizom mapa iz područja kemije, otkrivene su i dvije miskoncepcije koncepta Tvari, kod učenika OŠ kraljice Jelene:

1. Miskoncepcija je da su učenici jednoznačno poistovjetili energiju s visokom temperaturom. 

2. Miskoncepcija je da su učenici jednoznačno poistovjetili energiju sa silom. 

Pogrešno je miskoncepciju poistovjetiti s pogreškom. Miskoncepcija je tzv. okvir razmišljanja i teže se mijenja, dok se pogreške mogu ispraviti brže i one su točkaste.

Nije moguće izravno promatrati kognitivnu strukturu, pa se ona mora zaključiti iz neizravnih dokaza (kao što su odgovori na učiteljeva pitanja i odgovori u testovima i drugim ispitivanjima).

Zaključak: Ako usvojimo ovaj alat za poučavanje i reviziju višeg reda razmišljanja, a provodimo ga kontinuirano, svakako ćemo pozitivno utjecati na poučavanje i učenje znanosti.  Na ovaj način pokazujemo učenicima da je znanje više od činjenica.

Poveznica:  https://enter.izvrsna.hr/speakers/ivana-maric-zerdun-i-marijana-gudic/  

Materijalima za primjenu nove nastavne metode možete pristupiti u PowerPoint prezentaciji koja se nalazi u prilogu.

Ovim predavanje provele smo sudionike konferencije kroz inovativnu metodu poučavanja, koju smo izradile i primijenile u svojim školama. Razlog odabira ovog predavanja je što većina metoda poučavanja ne uključuje aktivno predznanje učenika, pa učenici uče napamet znanstvene koncepte, čemu svakodnevno svjedočimo. Sudionici se do tada nisu susreli s konceptualnim mapama ovih primjera ili su ih poistovjećivali s umnim mapama.

Naši ciljevi su bili:

1. Primijeniti metode konceptualnih mapa kao alat za identifikaciju miskoncepcija.

2. Uspostavljanje odnosa između učenika i razumijevanja znanstvenih koncepata prirodoslovlja.

Sažetak izlaganja:

Važnost povezivanja pojmova u koncepte pokazuju i niski rezultati naših učenika na PISA testovima, koji ne propituju činjenice, definicije i pojmove, nego zahtijevaju primjenu i sintezu koncepata kako bi učenici riješili problem. Često učenici mogu dati točne odgovore na razne vrste problema, ali izostaje njihovo razumijevanje temeljnih znanstvenih koncepata.

Kao aktivna metoda poučavanja znanstvenih pojmova, pomaže tzv. konceptualni krug. U ovoj strategiji učenici koriste krug kao organizator da analiziraju kako su riječi iz vokabulara povezane ili nisu povezane putem koncepta ili teme. Odnosno konceptualni krugovi pomažu učenicima da se mentalno kreću izvan pukog pamćenja pojmova i definicija, ono ih usmjerava na analizu odnosa između tih pojmova. Kako su konceptualni krugovi ograničeni pojmovima mogu se nadići konceptualnim mapama. Konceptualne mape u također grafički prikaz koji se može koristiti za bilo koju informaciju koja nije dio linearnog uzorka. Ovim načinom očekujemo da poučavanje i učenje bude uspješno. Ne samo da učenici steknu dubinsko znanje, nego da ga i zadrže kroz dulje vremensko razdoblje nakon nastave. Dakle usvaja se  koncept trajnosti i koncept dubine već  postojećih koncepata, na kojima će se temeljiti usvajanje sljedećih koncepata. Možemo reći da je mapiranje na temelju smislenog učenja. U prirodoslovnom obrazovanju, mapiranje koncepta se naširoko preporučuje i koristi na razne načine. Mapiranje koncepata nije samo korisno za promicanje razumijevanja učenika znanstvenih koncepata, također olakšava učenicima sposobnost rješavanja problema i odgovaranja na pitanja koja zahtijevaju primjenu i sintezu pojmova .

Kolegica Marijana je s potencijalno darovitim učenicima izradila mape po istom principu iz područja biologije, a u okviru koncepta prijenosa tvari. Učenici OŠ Trilj su rješavali mape koje su izradili učenici i učiteljica  OŠ kraljice Jelene. Ja sam s potencijalno darovitim učenicima izradila mape iz područja kemije u okviru koncepta Tvari.

Analizom mapa iz područja biologije, otkrivene su i dvije miskoncepcije kod učenika OŠ Trilj, u prijenosu tvari:

1. Miskoncepcija je da su učenici misle kako biljke iz tla difuzijom upijaju hranjive tvari.

2. Miskoncepcija je da misle kako se molekule vode kreću samo u jednom smjeru, iz područja gdje ih ima više u područje gdje ih ima manje.

Analizom mapa iz područja kemije, otkrivene su i dvije miskoncepcije koncepta Tvari, kod učenika OŠ kraljice Jelene:

1. Miskoncepcija je da su učenici jednoznačno poistovjetili energiju s visokom temperaturom. 

2. Miskoncepcija je da su učenici jednoznačno poistovjetili energiju sa silom. 

Pogrešno je miskoncepciju poistovjetiti s pogreškom. Miskoncepcija je tzv. okvir razmišljanja i teže se mijenja, dok se pogreške mogu ispraviti brže i one su točkaste.

Nije moguće izravno promatrati kognitivnu strukturu, pa se ona mora zaključiti iz neizravnih dokaza (kao što su odgovori na učiteljeva pitanja i odgovori u testovima i drugim ispitivanjima).

Zaključak: Ako usvojimo ovaj alat za poučavanje i reviziju višeg reda razmišljanja, a provodimo ga kontinuirano, svakako ćemo pozitivno utjecati na poučavanje i učenje znanosti.  Na ovaj način pokazujemo učenicima da je znanje više od činjenica.

Poveznica:  https://enter.izvrsna.hr/speakers/ivana-maric-zerdun-i-marijana-gudic/  

Materijalima za primjenu nove nastavne metode možete pristupiti u PowerPoint prezentaciji koja se nalazi u prilogu.