KRATKA POVIJEST ŠKOLE

Triljsko područje doživljava procvat za vrijeme francuske uprave i Trilj sve više postaje centar svog područja.

Ilirski pokret koji počinje djelovati 1835. godine imao je ogroman utjecaj na razvoj osnovnog obrazovanja i kulturni napredak naših razjedinjenih krajeva. Zastupa programsko načelo da hrvatski jezik postane materinski jezik u svim školama.

Poslije pada Bachovog apsolutizma dolazi do naglog razvoja školstva. 1866. godine počela je raditi prva učiteljska škola na hrvatskom jeziku – muška preparandija u Arbanasima kod Zadra. U to vrijeme u sinjskom kotaru pohađalo je osnovnu školu samo 4,6% djece dorasle za školu.

 Već 1880. godine napredniji i utjecajniji ljudi iz Trilja i okolnih sela traže od vlasti da se otvori osnovna škola u Trilju. Njihovoj molbi vlasti su udovoljile jer su prethodno pronašli zgradu u kojoj će se nastava izvoditi, a ta je zgrada vlasništvo Ante Bradarić – Šljujo. Nakon dvije godine nastava se izvodi u novosagrađenoj zgradi koju podiže obitelj Simunić. I tako je otvorena prva osnovna škola u Trilju školske godine 1881./82. Pohađaju je učenici iz Trilja i okolice. Prvi učitelj bio je Marin Britvić, koji je upisao i preraslu djecu, te  prvi razred pohađa više od 50 djece. Škola ima status jednorazredne, što znači da je nastavu od prvog do šestog razreda izvodio jedan učitelj. 1897. godine škola postaje dvorazredna i nastavu izvode dva učitelja od prvog do šestog razreda. Školske godine 1927./28. škola je četverorazredna, broj djece se povećava i 1931. godine školu pohađa 96 učenika.

            Radom i zalaganjem mještana i uz pomoć triljske općine 1931. godine sagrađena je nova školska zgrada i škola tada seli iz privatne kuće obitelji Simunić.

            1934. godine dolazi do razdvajanja školskog područja, koje je do tada bilo jedinstveno, na: Trilj, Gardun i Košute. Škola u Trilju i Gardunu postaje jednorazredna, a u Košutama četverorazredna. Nastava se izvodi sve do ljeta 1943. kada je talijanska avijacija bombardiranjem školsku zgradu srušila do temelja. Tada se nastava prekida do oslobođenja Trilja.

            Odmah nakon oslobođenja Trilja 1944. godine organizirana je nastava za osnovnoškolce u kući Simunića.

            Općina Trilj gradi novu školsku zgradu, koja je dio današnje. U toj novoj zgradi iako nedovršenoj, nastava počinje u školskoj godini 1955./56. Od prvog do četvrtog razreda nastavu pohađa 45 učenika, a od petog do sedmog razreda 179 učenika. Naredne školske godine otvara se i osmi razred i tako škola postaje osmogodišnja. Broj učenika naglo raste, što je razumljivo, jer u to vrijeme školu pohađa mnogo učenika iz skoro svih okolnih sela triljske krajine.

1958. godine  škola postaje matična – centralna  za ranije samostalne škole. Tada škole u Jabuci, Vedrinama, Strmendocu, Čaporicama, Vojniću, Košutama, Bisku i Gardunu postaju područna odjeljenja škole Trilj. Naziv «Narodna osnovna škola Trilj» mijenja se u «Osnovna škola Trilj».

U lipnju 1960. godine odlučuje se da «Osnovna škola Trilj» promijeni naziv u Osnovna škola «Danica Čabo» Trilj.

Mreža škola na teritoriju općine ponovno se mijenja 1. siječnja 1966. godine i Osnovnoj školi «Danica Čabo» Trilj pripaja se Osnovna škola Ugljane s područnim školama Budimiri Donji, Budimiri Gornji i Nova Sela.

 Početkom školske godine 1970./71. ugljansko područje se odvaja od ove škole. Te godine školu u Trilju pohađa 1138 učenika raspoređenih u 38 odjela.

            Nova školska zgrada u Trilju dovršena je u 23. listopada 1974. godine. Dobila je novi namještaj i suvremena nastavna pomagala te se nastava odvijala u specijaliziranim učionicama. Škola sve više postaje kulturno i sportsko središte. U jesen 1975. napravljeno je asfaltno igralište, a 1982. godine sagrađena je i sportska dvorana u kojoj se uz nastavu tjelesne kulture izvode i druge sportske aktivnosti na nivou šire zajednice.

            Od rujna 1986. zbog smanjenja broja učenika na području triljske krajine i nadalje dolazi do promjene mreže škole. Zbog velikog smanjenja broja učenika u Osnovnoj školi «Braća Lagator» Grab i njenim područnim školama te u Osnovnoj školi «Mate Stipetić» Ugljane i njenim područnim školama te škole pripajaju se  Osnovnoj školi «Danica Čabo» Trilj. Škola ima tada u svom sastavu 15 područnih škola: Košute, Grab, Ugljane, Udovičići, Velić, Vrpolje, Čačvina, Čaporice, Budimiri, Nova Sela, Vojnić Strmendolac, Gardun, Vedrine i Jabuka. Nastavu pohađa 1090 učenika raspoređenih u 60 odjela.

            U školskoj godini 1989./90. se zbog smanjenja broja učenika zatvaraju  područne škole Budimiri i Nova Sela, a u školskoj godini 1992./93. područna škola u Čačvini.

1992. godine škola mijenja naziv u Osnovna škola Trilj, kako se i danas zove.     

U školskoj godini 1994./95 dolazi do zatvaranja područne škole Vedrine, a učenici te škole nastavu pohađaju u centralnoj školi. Te iste godine dolazi i do reorganizacije mreže škola na području bivše općine Sinj, te se tako područna škola Udovičići pripaja Osnovnoj školi «Kamešnica» Otok, a područna škola Bisko, koja je bila područna škola Osnovne škole «Ante Starčević» Dicmo, te godine postaje naša područna škola